Zdravlje

Sedative nikako ne bi trebalo uzimati na svoju ruku: Kratak je put do zavisnosti

Sedativi su stručno rečeno anksiolitici ili, jednostavnije – lekovi protiv straha.

– Pored svog sedativnog, smirujućeg dejstva, oni deluju i hipnotički – uspavljujuće i miotonolitički – opuštaju mišiće. To je široka paleta lekova, ali hemijska struktura im je slična i razlike su uglavnom u efektivnoj snazi i dužini delovanja – objašnjava prof. dr Milan Milić, psihijatar.

Problem sa sedativima je, kaže on, što se veoma često uzimaju na svoju ruku.

– Rekao bih da su u većini kućnih apoteka skoro kao analgetici. Živimo u informatičkom dobu, gde su internet samolečenja trend, i kako su raznorazne stresne situacije u porastu, nije teško razumeti zašto ljudi lako pribegavaju ovim rešenjima – kaže psihijatar.

Međutim, doze koje ljudi obično koriste nisu velike, jer postoji istovremeno i strah od tih lekova.

– Plaše se neželjenih efekata i zavisnosti. Sedativi su opasni kao što je svako uzimanje lekova na svoju ruku opasno. Ko će ići kod doktora za svaku glavobolju, bol u stomaku? Isto tako, nećete ići kod psihijatra ako s vremena na vreme zbog stresa osetite uznemirenost ili ne možete da zaspite. Uzimanje jedne tablete sedativa je manja šteta nego da to trpite. Naravno, potpuno je drugačija situacija ako se ti lekovi uzimaju svakodnevno i u većim dozama, recimo „bromazepam“ od 3 mg tri puta dnevno – naglašava prof. dr Milić.

On upozorava da previše sedativa uvodi organizam u stanje pospanosti.

– A u velikim dozama dovode do kome, što je najdrastičnija posledica prekomernog uzimanja sedativa. Pogotovo su opasni ako se kombinuju sa alkoholom. Sreća je da oni ipak imaju veliku terapijsku širinu, te ozbiljne posledice nastupaju u dozama od dva do tri puta većim od maksimalno dozvoljene. Ukoliko se uzme prevelika doza, spasa ima ako se reaguje na vreme. Postoje lekovi koji deluju antagonistički, suprotno od dejstva sedativa i oni se daju kada neko slučajno ili namerno uzme velike količine – kaže doktor Milić.

Kako deluju
Smirujuće
Hipnotički

Uspavljujuće
Miotonolitički – opuštaju mišiće

 

Sedative koristimo zbog
Strahova
Depresije

Težih duševnih bolesti
Nesanice
Kriznih stanja
Stresnih situacija

POSLEDICE
Kako postajemo zavisni
– Zavisnost od sedativa nastaje ako se uzimaju prosečne doze sedativa, recimo „bensedin“ od 15 mg dnevno u trajanju od dve do tri nedelje. Tada bi nagli prekid mogao izazvati apstinencijalni sindrom sa simptomima tipa uznemirenosti, nesanice, preznojavanja, razdražljivosti, kod nekih čak i epileptične napade – objašnjava prof. dr Milić.

(žena Blic)