ŽIVOT

Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik: Povežimo decu s prirodom

Šume imaju nemerljiv doprinos za život ljudi i opstanak planete Zemlje. Čovek je oduvek tesno povezan sa šumom. Do pre samo sto godina čovek je uzimao od šume koliko mu je bilo potrebno, i to, nažalost, uglavnom bez plana i ograničenja. Danas čovek pre svega čuva šumu, gaji je i na kraju uživa u njenim brojnim korisnim funkcijama.

Drveće spada u najstarije žive organizme na našoj planeti. Tajna dugovečnosti drveta je na neki način i dalje misteriozna. Ako mi danas posadimo drvo, njegove blagodeti će uživati naši unuci ili praunuci. Baš zbog toga u akcije pošumljavanja treba uključiti sve generacije – od petogodišnjaka do penzionera. Višegeneracijska akcija sadnje drveća simbolično bi pokazala da su šumski ekosistemi plod rada i odnosa prema šumi od strane više generacija.

Dr Zvonimir Baković, rukovodilac Odeljenja za gajenje šuma JP „Srbijašume“, kaže da je u današnje vreme pravi izazov animirati, organizovati i pokrenuti mlade ljude da dobrovoljno i besplatno urade nešto društveno korisno.

Sadnja u školama

– Broj volontera koji je spreman da se uključi u akcije pošumljavanja je nedovoljan. Oživljavanje omladinskih radnih akcija (ORA) i volonterizma i stavljanje njihovih aktivnosti (jednim delom) u funkciju pošumljavanja sa sinhronizovanim i pravilno definisanim ciljevima, dodatno bi podiglo ekološku svest najšire javnosti. U budućnosti bi trebalo razmisliti o uvođenju „Dana pošumljavanja“, ujedinjenog sa idejom patriotskih, ekonomskih i estetskih nastojanja. Tog dana sadnjom drveća u predškolskim i školskim ustanovama, kao i na brojnim drugim mestima, društvu bi se pokazala lepota drveća i njihov pozitivan uticaj na ulepšavanje izgleda školskog dvorišta, igrališta, ulice, parka, obale reke… Jer šume su jedini samoobnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor čistog vazduha, vode, flore i faune, bioraznovrsnosti, blage klime, jednom rečju života – kaže Baković.

Danas prevashodno šumari moraju da ukazuju na značaj šuma i šumarstva, kako bi šira društvena zajednica prema šumi bila pažljivija i odgovornija.

– Šumarska struka zasnovana na naučnim i praktičnim znanjima, podržana zakonskom regulativom, treba da bude zamajac za stvaranje novih površina pod šumama, da utiče na mlade da se masovno uključe u pošumljavanje, gajenje i zaštitu šuma za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Obaveza šire društvene zajednice je da utiče na sadašnje i buduće generacije da prepoznaju značaj pošumljavanja u eri klimatskih promena i tako odaberu pravi put ka povećanju površina pod šumama na planeti Zemlji i mogućnosti da se na njoj živi na način poznat današnjoj civilizaciji. Svaki pojedinac kada pomaže da se očuvaju naše šume ili kada sadi nove, ulaže u svoju budućnost i budućnost svoje dece – ističe Baković.

Volonteri neophodni

Slađana Dabić iz JP „Vojvodinašume“ kaže da, iako su u ovom preduzeću radovi na terenu uglavnom mehanizovani, sadnja sadnica se obavlja isključivo pomoću ljudskog, manuelnog rada.

– S obzirom na to da u sistemu preduzeća već duži niz godina usled odluke Vlade ne postoji mogućnost zapošljavanja radnika, volonterske aktivnosti su dobro došle. Pritom, ne govorimo samo i isključivo o učincima koje volonteri postižu iako oni nisu zanemarljivi. Naime, poznato je da čovek na poseban način gleda i vrednuje ono u čijem je nastajanju i sam učestvovao. Takva osoba je najbolji ambasador dobre volje koji je svestan složenosti posla prilikom podizanja šuma uvek raspoložen da u sredini u kojoj živi i radi ukazuje na odgovorno ponašanje svakog pojedinca kako ne bi došlo do štetnih posledica po šumu – kaže Dabićeva i dodaje da sam postupak sadnje sadnica zavisi od vrste drveća i tehnologije pošumljavanja:

– Sve vrste drveća, osim vrbe i topole, sade se u prethodno iskopanu rupu, koja mora biti dovoljno duboka, tako da nakon postavljanja sadnice na dno, posle zagrtanja usitnjenom zemljom i nagažavanja, sadnica bude u zemlji najmanje do nivoa vrata korena. Sadnice topole se kod takozvane plitke sadnje postavljaju u rupu čija je dubina oko 80 cm, pa slobodno možemo reći da sadnja ove vrste drveća spada u teže poslove jer radnik nakon nagrtanja prvog sloja rastresite zemlje mora da uđe u rupu i dobro nagazi zemlju pre nego što se nabaci novi sloj.

Radovi koji prethode pošumljavanju i prate konkretne aktivnosti na sadnji sadnica i setvi semena direktno su uslovljeni vremenskim prilikama. To znači da za relativno kratak vremenski period, posmatrano na godišnjem nivou, treba završiti planirane poslove, što uglavnom nije jednostavno.

Zasadi drvo

Prepoznajući značaj šuma, „Adrija medija grupa“ i dm drogerie markt, zajedno sa institucionim partnerima, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Upravom za šume, JP „Vojvodinašume“, JP „Srbijašume“, Privrednom komorom Srbije, Pokretom gorana Srbije i botaničkom baštom „Jevremovac“, pokrenuli su projekat pod nazivom „Zasadi drvo“.

„Adrija medija grupa“ i dm, kao dve društveno odgovorne kompanije, ovom akcijom pre svega žele da podignu svest o važnosti pošumljavanja područja kojima je to potrebno, kao i o zaštiti životne sredine kako za nas, tako i za buduće generacije. Projekat „Zasadi drvo“ trajaće četiri meseca, nakon čega će otvaranjem sezone jesenjeg pošumljavanja biti pružena prilika građanima da zasade svoje drvo tokom jednodnevne radne akcije koja će se održati u prvoj polovini novembra, kada priroda to dozvoli. Planiramo da zasadimo preko 50.000 sadnica širom Srbije. Krajem avgusta objavićemo spisak tačnih lokacija na teritoriji cele Srbije, a svim građanima koji žele da se priključe našoj akciji biće obezbeđene sadnice.

Podržavaju projekte u oblasti društveno korisnog rada

ČOVEK KAO CENTRALNA VREDNOST KOMPANIJE DM

Najveći drogerijski lanac u Evropi dm drogerie markt tokom 15 godina poslovanja u Srbiji neprestano vodi računa o zajednici i, u skladu s principom da je fokus kompanije uvek na ljudima, ulaže u njihov razvoj i društveno odgovorne projekte.

Kroz inicijativu „Zajedno jedni za druge“ kompanija dm podržava projekte u oblasti društveno korisnog rada, zaštite okoline i održivog razvoja, kao i projekte na polju kulture, nauke i sporta. Ovakav vid društvenog angažmana do sada je uvek imao veliki odziv kod kupaca, partnera i zaposlenih ne samo u podsticanju na savesnije delovanje već i negovanju društvene odgovornosti. Kompanija dm svojim humanitarnim akcijama pomaže organizacijama i ustanovama namenjenim socijalno ugroženim grupama, kao i domovima za nezbrinutu decu, gerontološkim centrima, Sigurnoj kući Srbije, azilima za životinje i ostalim ustanovama kojima je pomoć potrebna.

Od maja 2017. godine, kompanija dm u saradnji sa Garnierom sprovodi inicijativu

„Čepom do osmeha“, a zaposleni i kupci su do sada u svim dm drogerijama prikupili više od 40 tona čepova! Reciklažom plastičnih čepova omogućava se kupovina ortopedskih pomagala, a istovremeno se pomaže deci sa invaliditetom i podiže ekološka svest.

Još jedna od društveno korisnih inicijativa koju dm poklanja zajednici je „Oplemeni život“. Svakom zaposlenom je omogućeno da se na jedan slobodan dan u godini dobrovoljno angažuje u društvenim i ekološkim projektima, oplemenjujući svoj život i ujedno oplemenjujući život drugima.

(cosmopolitan.rs)