Zdravlje

Posle 50. godine svaki drugi ima hemoroide

SVAKA druga osoba starija od 50 godina ima hemoroide. To je, kažu lekari, bolest modernog doba.

Neki imaju genetsku predispoziciju, a kod većine se javlja kao posledica loših navika u ishrani zasnovanoj uglavnom na previše prerađene hrane i zbog uglavnom sedećeg načina života, bez dovoljno fizičke aktivnosti. Takođe, i gojaznost može da doprinese nastanku hemoroida. Neprijatnosti zbog ovoga su kod nekog manje, a kod nekog više učestale.

Pojavu hemoroida najčešće izaziva zatvor. Jer, usled povećanja pritiska u krvnim sudovima zbog napinjanja pri pražnjenju creva, dolazi do stvaranja hemoroida. Vremenom ti čvorići se spuštaju prema otvoru anusa i tada se javljaju prvi simptomi bolesti.

Tipični znaci hemoroidalne bolesti su bezbolno svetlocrveno krvarenje, bol prilikom pražnjenja creva i svrab. Kod unutrašnjih hemoroida može se videti krvav trag na toalet papiru. Ozbiljnije tegobe nastaju ako unutrašnji hemoroidi ispadnu iz anusa. To stvara bol u celom delu oko anusa, svrab i veliku osetljivost.

Prema kliničkoj slici i težini tegoba lekari razlikuju četiri stadijuma ove bolesti. Prvi i drugi se razlikuju po tome koliko je čvor uvećan, u trećem stadijumu čvor već izlazi kroz anus, ali za razliku od četvrtog stadijuma bolesti, kada je to nemoguće, još može da se vrati unutra.

Lečenje je u blažim oblicima nehirurško, ali lekari kažu da ove metode prvo radije isprobaju i oni kod kojih je bolest toliko uznapredovala da efikasnog rešenja nema bez operacije.

Problem je, međutim, ukazuju specijalisti, što mnogi pacijenti, uglavnom zbog stida, odlažu odlazak lekaru, pa pomoć zatraže tek kad je bolest uveliko odmakla.

Terapija se, uobičajeno, započinje higijensko-dijetetskim merama, regulacijom pražnjenja i primenom čepića ili krema. Ova terapija ublažava, ali ne leči problem, pa se dešava da se pacijenti posle nekog vremena vrate u ordinaciju sa još izraženijim simptomima.

U prvom i drugom stadijumu bolesti od nehirurških metoda obično se predlažu podvezivanje hemoroida gumicama, zatim laserska terapija i radio-ablacija, a u ovim stadijumima bolesti primenjuju se i skleroterapija i krioterapija.

Podvezivanje se najčešće preporučuje u drugom stadijumu bolesti. Gumica se kroz anoskop postavi na sluzokožu iznad čvora i on za nedelju-dve zaraste, ali u velikom broju slučajeva bolest se opet posle nekog vremena vraća. Rezultati su slični i kod primene laserske terapije i radio-ablacije. U početnim fazama bolesti primenjuju se i skleroterapija i krioterapija, ali se kod jednog broja pacijenata posle njih bol oko anusa povećava, a u 30 odsto slučajeva posle ovih intervencija hemoroidi se vraćaju.

Hirurške metode lečenja hemoroidalne bolesti, iako ih pacijenti većinom maksimalno odlažu, uznapredovale su pa sada i lekar i pacijent imaju veću mogućnost izbora.

Klasični operativni zahvat koji se primenjuje kad hemoroidi ispadnu kroz anus, dakle u trećem i četvrtom stadijumu bolesti, podrazumeva odstranjivanje hemoroida rezanjem. Lekari kažu da se problem tako trajno rešava, ali da je oporavak posle zahvata neprijatan za pacijenta, a traje tri-četiri nedelje.

Novija metoda, rezervisana za treći stadijum bolesti je tzv. de longo. U tom slučaju se automatski odstranjuje deo sluzokože rektuma što obezbeđuje da se ispali hemoroidi vrate u završni deo creva.

Od svih hirurških metoda, kažu lekari, najmanje invazivna je „DG HAL“ metoda, kojom se efekat postiže u 90 do 95 slučajeva. Metodom se zapravo otklanja uzrok pojave hemoroida, odnosno arterije koje dovode krv u bolesni hemoroid podvezuju se šavovima u završnom delu creva i zato je zahvat, kažu, praktično bezbolan. Ako pacijent ima treći ili četvrti stadijum bolesti uz ovu metodu potrebno je rešiti i problem viška sluzokože što se radi operacijom u ambulantnim uslovima, a oporavak traje tri do pet dana. Tokom tog perioda moguće je slabo krvarenje ili pojava nelagodnosti i bola oko anusa, kao i smetnje sa mokrenjem i pražnjenjem.

FIZIČKA AKTIVNOST, HIGIJENA I PRAVILNA ISHRANA PROTIV HEMOROIDA

Da biste izbegli pojavu hemoroida najvažnije je da se pravilno hranite. To podrazumeva dosta vlakana u ishrani i bar dva litra vode dnevno. Važna je i fizička aktivnost. Ako niste raspoloženi za intenzivnije treninge, bar brzim hodom svaki dan pređite maršrutu od tri do pet kilometara.

Takođe, dovedite telesnu težinu u normalu. Jedite manje, a češće i vodite računa da u obrocima imate dovoljno namirnica bogatih vlaknima: žitarica, pasulja, slatkog krompira, graška, jabuka, bobičastog voća… Izbegavajte jako začinjenu hranu, posebno ljuto.

Da biste imali normalno pražnjenje potrebno je da svakog dana na meniju imate supu ili čorbu. Najbolje su čorbice od više vrsta sezonskog povrća, ali nemojte u njih tokom pripreme dodavati brašno ili gustin.

Sedenje je siguran način da počnete da taložite kilograme, jer ne trošite dovoljno kalorija, a uz to ni cirkulacija vam neće biti kao da ste fizički aktivni, što opet vodi ka pojavi hemoroida.

Lekari kažu da osobe sa problemima pražnjenja najčešće greše kada se dugo i previše jako napinju i dugo sede na ve-ce šolji. Sve to samo pogoršava stanje hemoroida. Zato izbegavajte takav „scenario“ i trudite se da regulišete stolicu. Od pomoći može da bude čaša mlake vode ujutru na prazan želudac.

Opuštanje rektalnih i analnih mišića takođe ublažava tegobe s hemoroidima. Lekari predlažu naizmenično toplu i hladnu kupku. U vodi temperature 37 do 38 stepeni Celzijusovih trebalo bi sedeti pet minuta, a onda 30 sekundi u hladnoj i tako nekoliko puta naizmenično.

Naročito je važna higijena anusa. Posle pražnjenja najbolje je da se operete. Nije nebitno ni koji toalet papir koristite. On nikako ne bi smeo da bude grub i obojen, jer sadrži primese teških metala, nego mekan i beo.

(Novosti)